Šetnje u okolici Samobora koje vas vraćaju u daleku prošlost, a istodobno očaravaju svojom netaknutom ljepotom, raznolikošću i zaustavljenim vremenom. U ove vruće, ljetne, dane najljepše je otići iz grada negdje u debeli hlad. Mi koji živimo u Samoboru, i volimo uživati u prirodnim ljepotama, smo privilegirani jer nam je prekrasna priroda nadohvat ruke.

Želim vam predstaviti Samoborski scoutski put - SSP (u čijoj sam pripremi sudjelovala) te vam predložiti neke nove ideje za ugodne i po mnogo čemu interesantne šetnje u okolici Samobora.

Žumberačko gorje nalazi se na hrvatsko-slovenskoj granici, u zapadnom dijelu središnje Hrvatske. Najviši je vrh Sv. Gera (1178 m). Prepuno je prirodnih ljepota i posebnosti, slapova, špilja, izvora te bistrih potoka. Žumberak krije čitavo bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta kao i mnoge spomenike kulturno-povijesne baštine starih i više tisuća godina. Danas je Žumberačko gorje zaštićeno područje. Parkom prirode Žumberak – Samoborsko gorje proglašeno je 1999. godine.

Obilazak dionica SSP-a možete započeti u Grdanjcima, Noršić Selu, Pokleku, Stojdragi, Budinjaku ili Gornjoj Vasi, do kojih dolazite vožnjom autobusom iz Samobora (redovne linije s AK Samobor) ili automobilom. Za ljubitelje lijepih i dalekih vidika predlažemo lagane uspone na vrhove: Noršićka Plešivica (721m), Zečak (795m), Kičer (753m) i Vučica (542m), s kojih pogled "puca" s jedne strane preko Samoborskog gorja do Medvednice i Ivančice, a s druge strane do najvišeg vrha Žumberka - Sv. Gere, te za lijepog vremena sve do Kleka.

Ukoliko niste strastveni planinar na ovim prostorima možete zadovoljiti različite osobne interese i saznati nešto novo, o nečem jako starom. Samoborski pjesnik, Marko Vukasović (1914.-1944.), porijeklom iz Žumberka, autor je vrlo popularnih pjesama "Kraj kapele sv. Ane" i "Uzmi ove ruže". Spomen-ploča, kao znak sjećanja na njega i njegovo djelo nalazi se uz crkvu sv. Jurja u Stojdragi.

Sela Sječevac i Kravljak nude užitak povratka u prošlost svojim rijetkim ostacima stare arhitekture i oruđima za obrađivanje zemlje te načina života uopće svih stanovnika ovog kraja, udaljenog od velikih gradova. Ako ste istraživačkog duha možete krenuti, naoružani foto-aparatima i kamerama, u potragu za rijetkim biljnim (gorska sasa) i životinjskim vrstama (crni daždevnjak).

Burnoj povijesti ovog kraja i seobi stanovništva svjedoči spomenik, postavljen u selu Golubići kod crkve sv. Ivana, kojim je obilježena 475. godišnjica Druge seobe žumberačkih Uskoka, 1531.- 2006.

Nepregledne cvjetne livade Zečaka, Dragonoša, Sječevca i Noršićke Plešivice te boje koje oduzimaju dah, veseli leptiri, ljekovito bilje i poneka slatka šumska jagoda, probudit će dijete u vama. Zaljubljenici u duge, lagane, šetnje će, dok jesenje lišće u svim bojama šušti pod nogama, doći na svoje u suncem okupanim i prozračnim bukovim šumama. Boravak u netaknutoj prirodi upotpunjuje i ugodan hlad i žubor brojnih izvora vode, potoka i potočića bogatim pastrvama. Nenarušeni mir i tišina koji vladaju tim predjelima su garancija susreta sa srnama, štekavcima i vjevericama.

Od sela izdvajamo Stojdragu. U selu je grkokatolička župna crkva sv. Jurja (građena između 1827. i 1847. g.) s nadaleko poznatim župnikom Milom Vranešićem. Zalaganjem Mile Vranešića u Samoboru je 2004. utemeljen i posvećen grkokatolički pastoralni centar, jedinstven u svijetu, Prvi pastoralni centar uopće posvećen Abrahamu, Praocu naše vjere. Stojdraški župnik je i pokretač “Žumberačkog krijesa“ te izdavač toga godišnjaka za Žumberčane i prijatelje Žumberka. Proslavio je tridesetu obljetnicu svoga svećeništva  i dobitnik je Nagrade Grada Samobora za životno djelo.

Nedaleko crkve je i tzv. “Milenijski križ˝ postavljen 1925.g. povodom tisuću godina hrvatskog kraljevstva. Na autobusnoj postaji se nalazi i kafić. Za lijepog vremena moguće je vidjeti i slovenske Alpe. Kostanjevec Podvrški, te Delivuki, Golubići i Jelenići, su stara uskočka sela koja se nisu dosad nalazila uz označene planinarske putove.

Grdanjci, mjesto na samom ulazu u istočni Žumberak, neposredno uz slovensku granicu. U srednjem i novom vijeku iz Grdanjaca je eksploatiran ugljen lignit. A 70-tih godina 19. st. je tu radila još jedna tvornica stakla znana kao ˝Karolina˝. Danas se vide ostaci peći za proizvodnju vapna po čemu su bili poznati. Gostionica ˝Vilinske jame˝ nudi zagarantirano  dobar gastro užitak te veliko parkiralište.

Osredek, zaselak, poznat kao Stara Glažuta u kojem je u Vilhelmina Kulmer, vlastelinka, 1839. g. osnovala staklanu Osredek (1839-1904) od koje danas, nažalost, nema traga. Noršić Selo je smješteno podno Noršičke Plešivice. Župna crkva se spominje  prvi puta 1642. g., a stanovnici su preci prebjega iz Bosne koji su bježali pred Turcima i nastanili ove krajeve. U zaselku Kapelišće je škola, par kuća i župna crkva Sv. Duha.

Tuščak gradina (585m), nalazi se iznad sela Kravljak i sastoji se od dviju ruševnih kula. Istraživanjem je ustanovljeno da je jedna kula bila naseljena što se vidi po ostacima posuđa, drvene građe, metalnih predmeta i dr. U nekim starim spisima, o selu Kravljak, se pretpostavlja da je stara gradina podignuta krajem 12. st. i početkom 13. st., a da je već u 14. st. bila ruševina. U selu je i grkokatolička kapelica sv. Trojstva.

Pl. kuća “Scout” je odlična ishodišna točka za pješačenje po Žumberačkoj gori te do planinarskog doma ”Vodice”, na putu do Sv. Gere. U blizini pl. kuće “Scout” nalazi se i žumberačko Eko-selo (25 min hoda). Svakako treba spomenuti i blizinu arheološkog nalazišta kod sela Budinjak. Nadam se da ćete, isto kao i ja, uživati i sami se uvjeriti u blagodati prirodne i kulturno-povijesne baštine ovog predivnog kraja te da ćete se pri tom držati pravila planinarske etike. Da nećete brati zaštićeno cvijeće i biljke te da ćete svoje smeće ponijeti sa sobom.

Za obilazak SSP-a možete koristiti planinarske zemljovide Samoborskog i Žumberačkog gorja, te opis puta i skicu izdanu u Dnevniku planinarske obilaznice SSP – izdavač PK ˝Scout˝ Samobor. Možete se koristiti i starom izrekom: ˝Kartu čitaj, a seljaka pitaj˝.

Veseli planinarski pozdrav!