Konačno nakon 3 pohoda da je vrijeme od samog početka bilo dobro. okupilo se preko 150 planinara iz 13 planinarskih društava. Najbrojniji su bili članovi HPD "Bundek" iz Murskog Središča. Procjena nas organizatora je da je ovakav tip pohoda uz sve dodatne sadržaje moguće realizirati za oko 200 sudionika. Japetićevim pohodom ove se  godine prisjećamo planinarske grupe «PLAHUTER» čiji su članovi svojim planinarskim aktivnostima mnogo pridonijeli ugledu HPD "Japetić".

Od službenog osnutka 1948. godine u grupi je bilo 38 članova u raznim razdobljima. Prvobitna grupa, njih 11 su 15.8.1945. otišli na tada dvodnevni izlet od Samobora preko Palačnika do Sv.Jane i natrag . Uspomenu na taj izlet i sva ostala druženja redovito su obnavljali na sastancima koji se i danas održavaju u «Prvu subotu u veljači». Tradiciju održavaju pod motom : «BOLE DA NAS NI, NEK DA SE ZATEREJU OBIĆAJI»Početak pohoda bio je u Rudama (prva 3 pohoda start u Samoboru). Puni redovni autobusi planinara pristigli su u Rude do 9:15 gdje su odmah obavili prijavu za pohod. Nakon pozdravnih riječi predsjednika društva Dömötöriffy Darka, Vladimir Novak je poveo kolonu prema rudniku . Na ulasku u rudnik dočekala nas je nasmijana lica Silvija Turk, predjednica KUD-a Oštrc koja nas je u kratko uvela u povijest nastanka Ruda i rudnika.

U rudnicima, po kojima Rude nose i ime osim bakrene vadila se i željezna rudača, kositar i sadra. Prvi rudari bili su njemačkog podrijetla, čemu u prilog govori i veliki broj njemačkih prezimena današnjih Rudara. Članovi KUD-a Oštrc u suradnji s prof. Borisom Šinkovcem aktivno sudjeluju u obnovi rudnika Kokel i Sveto Trojstvo, koji će u dogledno vrijeme biti otvoreni u turističke svrheU nastavku puta nemarkiranom stazom uz stalni pogled na Oštrc uspeli smo se do izvora Lepenica u Bukovju. Tu smo se svi okrijepili hladnom gorskom vodom i utisnuli žig KT2. Put smo nastavili prema lovačkom domu na Poljanicama gdje je slijedio poduži odmor uz klopu iz ruksaka. Tu je bila i KT3 Gajev kamen, mjesto za kratki muzički program. Mlade članice društva koje su ujedno i članice VA Samoborke izvele su pored Gajevog kamena budnicu "Još Hrvatska ni propala".

Gajev kamen je stijena u koju je 1909. godine uklesan spomen tekst u slavu Ljudevitu Gaju, a u povodu 100 godina rođenja toga hrvatskog književnika i preporoditelja. Spomen tekst je postavljen na pobudu braće Horvat, koji su na Pešivici imali hotel i bavili se turizmom. Iskoristili smo ovu  prigodu i obilježili 200 godina Gajevog rođenja. Na povijest, na Gaja podsjetio nas je živim, žustrim govorom planinarska legenda Velimir Wintersteiger.Kod lovačkog doma u Sopotama dočekali su nas kolači koje su ispekle vrijedne članice društva. Uz kolača tu se je našla i  okrijepa. KT4 je pored raspela na Belom bregu. Još malo i slijedi spust do Šoićeve kuće gdje je po običaju na kraju puta grah i ples.