Makar su Samoborci kao pojedinci bili članovi HPD-a desetljećima, ipak se samostalno društvo u Samoboru osnovalo tek poslije 1. svj. rata kao planinarska podružnica “Japetić”.Od tog vremena započinje bujni, organizirani planinarski rad na samoborskom području: grade se i otvaraju planinarske kuće i skloništa, uređuju planinarski objekti, postavljaju piramide i vidikovci na Plešivici, Japetiću i Tepcu, markiraju se stotine kilometara staza i puteva,

Podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Samoboru osnovana je 1.srpnja 1923. godine na Gradišću kod Samobora pod imenom "Japetić". Osnivači su bili Samoborci: Josip Filipec, Josip i Stanko Kompare, Viktor Matota, Josip Melinšćak, Milan Noršić, Franjo Regović, Stjepan Šoić i Vjekoslav Vrbanić.

Na prvoj sjednici odbora 7.kolovoza 1923. za predsjednika podružnice izabran je Stjepan Šoić i već na toj sjednici je potaknuta rasprava o markacijama u Samoborskom gorju. Početno razdoblje djelovanja podružnice obilježili su izleti u Samoborsko gorje i Žumberačku goru, na Strahinjščicu i Medvednicu, a značajni izleti su bili na Plitvička jezera te na Bled i Bohinj.

Podružnica je 1925. godine prokrčila i markirala "Pasarićev put"  po predsjedniku HPD-a. Put je vodio iz Rudarske drage ("Barutana") pokraj Gregurić Brega, Črnca i Velikog dola na Oštrc. Put je svečano otvoren 17.5.1925, točno 50. godina nakon prvog izleta HPD-a.

Iduće godine (20.5.1926.) podružnica otvara planinarsku kuću nedaleko vrha Japetića. Nazvana je imenom darovatelja:"Mesićeva kuća". Tijekom 1929. i 1930. u kuću je bilo nekoliko puta provaljeno,  a 1931. kuća je izgorjela.

Iste godine prestala je s radom šumska željeznica u Lipovečkoj dragi i podružnica je zakupila napuštenu željezničku postaju pod Lipovec gradom. Zgradu je preuredila u planinarsku kuću i svečano otvorila 23.7.1931. pod nazivom "Šoićeva kuća pod Lipovcem". Kuća je i danas važno polazište planinarskih izleta u sve predjele Samoborskog gorja.

Foto sekcija se osniva 1925, skijaška sekcija 1931. Posebna sekcija se brine o održavanju predavanja s dijapozitivima. Sekcija za markiranje obilježava puteve na Samoborskom gorju. Broj članova se postepeno povećava.

Nastoji se privući što veći broj planinara i izletnika u Samobor. U dogovoru s upravom Samoborske željeznice nedjeljom se uvodi posebni planinarski vlak. Označuju se novi putevi, postavljaju putokazi, kao vrhunac djelatnosti izdana je 1937. godine planinarska karta, a pregledne karte Samoborskog gorja postavljene se na željezničkoj postaji i na glavnom trgu u Samoboru.

Iza rata, planinari djeluju od 1946. godine u sekciji Fiskulturnog društva "Samobor", koja se 26.6.1948. osamostaljuje pod nazivom Planinarsko društvo "Samobor". Društvo 1953. godine vraća ime "Japetić" i razvija raznolike planinarske djelatnosti.

Planinarski domovi. "Šoićeva kuća" se obnavlja i proširuje u nekoliko navrata. Društvo upravlja i održava pl. dom "Dr. Miroslav Hirtz" u Jablancu od 1962. do 1980. godine. Od 1961. do 1968. članovi društva i građanstvo Samobora grade novi planinarsko-skijaški dom Veliki dol na temeljima predratne Skijaške kuće. Danas domom upravlja Gradsko poglavarstvo Samobora.

Planinarski putevi. Obnavljaju se prijeratne markacije i markiraju novi. Danas na Samoborskom gorju ima preko 160 km markiranih staza, a "Japetić" održava jednu trećinu.

Društvo izdaje 1953. godine prvi "Planinarski vodič Samoborskim gorjem", a 1958. otvara Kružni planinarski put "Kroz Samoborsko gorje". Do danas je izdano šest izdanja putnog vodiča s zemljovidom. Od 1965. godine, svakih deset godina, društvo priređuje planinarski pohod "Tragom prvog izleta HPD-a". Na pohodu od Ruda preko Velikog dola i Oštrca do Plešivice sudjeluje nekoliko tisuća planinara i izletnika. Tu su još i Japetićev pohod kao i Sudnikov.

Orijentacijska natjecanja. Natjecanje u kretanju uz pomoć zemljovida i kompasa koje se od 1958. održava jednom godišnje u Samoborskom gorju, prerasta u tradicionalno masovno natjecanje "Memorijal Janko Mišić", a jedan od organizatora je i PD "Japetić". Članovi društva uspješno sudjeluju kao natjecatelji i na ostalim natjecanjima osvajajući veliki broj nagrada.

Od 1993. godine članovi PD "Japetić" okupljaju se u orijentacijskoj sekciji. Sudjeluju na brojnim orijentacijskim takmičenjima i osvajaju vrijedne nagrade. Sekciju je prvo vodila Branka Fabek, a nakon nje Nikola Toth.

Gorska služba spašavanja. Zalaganjem liječnika dr. Andrije Georgijevića osnovana je 1954. Stanica GSS u Samoboru, s ciljem pružanja prve pomoći unesrećenima u Samoborskom gorju, okupljajući stručno školovane planinare. Svake godine stanica ima više akcija u Samoborsko gorju, spašavajući unesrećene ili tražeći nestale.

Speleološki odsjek. Istraživanje kraških pojava u Samoborskom gorju započinje početkom stoljeća, a obnavlja se istraživanjem novootkrivene Grgosove špilje (1973.) i osnivanjem Speleološkog odsjeka PD "Japetić" 1975. godine. U narednim godinama istraženo je niz jama i špilja u Samoborskom gorju, Žumberku, Kordunu i Velebitu. Članovi se mogu pohvaliti silaskom na dno Lukine jame ( -1392 m) na Velebitu i višegodišnjim istraživanjima zamršenog spleta kanala špilje Provala kod sela Donji Oštrc u Žumberku u dužini preko 1800 m.

Ostale djelatnosti. Zaslugom dugogodišnjeg predsjednika PD"Japetić"  Ivice Sudnika, otvorena je 1957. godine planinarska zbirka kao postav Planinarskog muzeja Hrvatske, tada smještena u dijelu Samoborskog muzeja.  Obnovom Samoborskog muzeja planinarska zbirka se pohranjuje, a dio eksponata je izložen u stalnom muzejskom postavu. Prigodno se priređuju i planinarske izložbe.

Šezdesetih godina u društvu se njeguje športsko sanjkanje i priređuju se natjecanja na stazi u Anindolu. Osniva se sanjkaška sekcija u društvu. Članovi sudjeluju i na natjecanjima u Sloveniji. Društvo sudjeluje kod osnutka Sanjkaškog saveza Hrvatske 1961. u Samoboru. Rad sekcije zamire 1970. zbog nemogućnosti održavanja natjecanja na dotadašnjoj stazi.

U poduzeću "Fotokemika" djelovala je pl. sekcija koja 1955. prerasta u samostalno planinarsko društvo "Dr.Maks Plotnikov".

U razdoblju od 1979. do 1986. djeluje pl. sekcija u poduzeću "Samoborka", priređujući niz kvalitetnih izleta za svoje članove.

Društveni izleti. Planinarski izleti predstavljaju glavnu aktivnost većine članova  društva. Osim najbliže okolice Samobora priređivani su društveni izleti i na ostale hrvatske planine, posebno na Velebit i planine Gorskog kotara. Članovi su tijekom godina obišli većinu planina na prostoru bivše države. Ipak najviše su obilazili slovenske planine, a posebno Triglav kao najviši vrh. Manje skupine i pojedini članovi popeli su se na niz  vrhova u Centralnim Alpama i na najviše vrhove Grčke, Bugarske, Makedonije, Slovačke, Poljske, Italije, Švicarske, Francuske, Japana...