Drugi Japeticev pohod kreće iz Samobora u 9 sati nakon kratkog programa u Parku domovinske zahvalnosti. Tijekom hoda otvarat će se pogledi na samoborski Stari grad, Oštre, Plešivicu, Črmec, Veliki i Mali Lovnik, Japetić, zapadni dio Zagreba, dolinu Hrvatskog zagorja zaokruženu Medvednicom, Ivančicom i Strahinčicom te na istočne padine Žumberačkog gorja.

Punih 6 sati hoda čini ovaj Pohod pravom planinarskom turom. O iznenađenjima na putu bit će više riječi na licu mjesta.

ŽARKO ADAMEK (1934. - 1998.)

Pohod je posvećen samoborskom frizeru Žarku Adameku, zaljubljeniku u planine i prirodu, istinskom planinaru s dugogodišnjim hodačkim i penjalačkim stažom. Čovjeku koji je za planinare imao uvijek širom otvorena vrata svog salona na Trgu kralja Tomislava. Godinama je kod Žarka bilo mjesto okupljanja planinara, tu su se ostavljale poruke, razmjenjivale planinarske informacije i uplaćivala članarina. tako je u određeno vrijeme bio tajnik te predsjednik gospodarskog odbora, 40 godina blagajnik Društva.

Bio je dobar organizator izleta, pohoda i natjecanja, alpinist koji je ispenjao nekoliko prvenstvenih smjerova, član GSS-a, do kraja života aktivni planinar. Za osobni doprinos planinarskoj organizaciji odlikovan je sa sva tri znaka priznanja Hrvatskog planinarskog saveza. Za vrijeme Domovinskog rata je okupio grupicu planinara koja je"letjela" brdima zbog čega je u šali dobila naziv "Vražja divizija". Prerana smrt ga je zatekla na povratku s jednog od mnogobrojnih izleta realiziranih pod njegovim vodstvom.

Park domovinske zahvalnosti. Na mramornim pločama ispisano je 51 ime poginulih branitelja iz Samobora i Svete Nedelje. S druge strane zida crkvenog dvorišta, u društvu stihova hrvatskih pjesnika, je grob Samoborke Julijane Engler rođ. Kamhi u hrvatskoj književnosti poznate kao Vrazova ljubica. Grob krasi brončani reljef s njezinim likom.Crkva sv. Anastazije - mučenice spominje se već 1334. godine. Prvobitno je izgrađena u gotičkom stilu, ali se s vremenom njezin izgled mijenjao. Dovršena je 1675. Njenih 7 oltara je izvedeno u romanskom stilu. Iznad glavnog oltara je vitraj sv. Anastazije, zaštitnice župe. Pročelje krasi renesansni portal. Obnovljena je 1975. povodom proslave 300-te godišnjice župe i danas se ubraja u rijetke ranobarokne crkve u Hrvatskoj.

Vrhovčak. 2 km SZ od Samobora - 285 stanovnika (92 domaćinstva). Kapela Sv. Vida potječe iz 1564. godine (natpis na zvonu). Svod svetišta je gotički. Glavni oltar je izveden 1757. a dva manja oltara 1758. Masivni je zvonik izgrađen vjerojatno u 19. stoljeću. Kapela sv. Križa se spominje 1642. godine. Postoji mišljenje da potječe još iz doba Rimljana. Svetište je izgrađeno u gotičkom stilu. Lijepa rotonda - okrugli dio kapele - izgrađen je kasnije i dvostruko je veća od samog svetišta. Toranj sazidan 1762. je prvobitno bio otvoren sa svih strana. U kapeli je nekoliko slika iz 18. i 19. stoljeća te vrijedan barokni drveni oltar. Unutrašnjost kapele obnovljena je 1973. godine i predstavlja spomenik kulture druge kategorije.

Dubrava Samoborska. 4 km zapadno od Samobora -189 stanovnika (51 domaćinstvo).

Vratnik Samoborski. 5 km zapadno od Samobora - 100 stanovnika (29 domaćinstva). Kapela Sv. Marka Križevčanina izgrađena je na mjestu manje kapelice iz 1933. godine s raspelom. Slike svetog Marka izradila je akademska slikarica Branka Babić.

Slani Dol. 7 km zapadno od Samobora - 226 stanovnika (64 domaćinstva). Kapela Sv. Florijana posvećena zaštitniku od požara sagrađena je 1936. godine, a temeljito obnovljena 1987. godine. Eko - centar ima informativno - edukacijsku namjenu unutar Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje. Cilj je očuvanje prirode ovog kraja koji se odlikuje velikom biološkom raznolikošću uz održivo korištenje prirodnih bogatstava. Eko - centar ima i izložbeni prostor koji se može razgledati uz stručno vodstvo, umjetnu stijenu za sportsko penjanje, a tu je i početak poučne staze «Put kraljice bukve».

Trtnica. Popularno odmorište planinara s kućicom (Štakanova vikendica) iz priče o Ivici i Marici (samo danas!).

Šipački breg. 9 km JZ od Samobora - 45 stanovnika (17 domaćinstva).

Sva navedena mjesta nose poštanski broj Samobora. Nalaze se na južnim padinama Samoborskog gorja. Brojčani podaci potječu iz Popisa stanovništva 2001. Stanovnici se bave poljodjelstvom, vinogradarstvom istočarstvom te trgovinom (Vrhovčak i Slani Dol). U Vrhovčaku se bave konzultiranjem i informatikom, a u Dubravi Samoborskoj glazbenom produkcijom.

Planinarski dom "Šoićeva kuća" uređen 1931. godine pregradnjom postojećeg objekta šumske željeznice. Dom je u više navrata dograđivan i obnavljan. U vlasništvu je HPD "Japetić", a nosi ime njegovog prvog predsjednika Stjepana Šoića (1985.-1957.).